Izvještaj sa tri uvodna sastanka sa predstavnicima organizacija civilnog društva u tri regiona Crne Gore (centar, sjever i jug)

Izvještaj sa tri uvodna sastanka sa predstavnicima organizacija civilnog društva u tri regiona Crne Gore (centar, sjever i jug)

U okviru projekta “Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog društva” održana su tri uvodna sastanaka u tri regiona Crne Gore: sjevernom, centralnom i južnom. Na sastanku je predstavljen sadržaj projekta i razmatrani predlozi za njegovu najefikasniju realizaciju.

Na sastancima je prisustvovao i uzeo aktivno ucešće značajan broj organizacija civilnog društva čije su aktivnosti vezane za podršku ruralnom razvoju.

U okviru pomenutih sastanaka diskutovani su najveći problemi koji koče razvoj ruralnih područja, odnosno uslovljavaju odliv velikog broja stanovnika a učesnici su takođe dali i neke prijedloge za rješavanje pomenutih problema.

Sumirajući sve nabrojane probleme koji su istaknuti na ova tri sastanka, moglo se zaključiti da problem ruralnih područja centralnog i sjevernog dijela su skoro identični dok se problemi u ruralnim predjelima  južnog dijela Crne Gore nesto drugačiji.

Najčešći problemi sa kojima  se susreću stanovnici ruralnih predjela centralnog i sjevernog regiona su:

  • Stalni odliv stanovništva iz ruralnih područja prvenstveno mladih izražen je kao alarmantan jer su neki gradovi kao sto su Šavnik, Žabljak, Plužine, Pljevlja za nekoliko zadnjih godina izgubili skoro polovinu stanovništva.
  • nepostojanje standardizovanog kvaliteta proizvoda jer neujednačen kvalitet pojedinih poljoprivrednih proizvođača umanjuje mogučnost njihovog zajedničkog nastupa na tržištu (na primjer proizvođači sira).
  • nepostojanje formalno pravnog uređenja za pojedine grane poljoprivrede a prvenstveno one koje se tiče sakupljanja i proizvodnje nedrvnih šumskih proizvoda. Neregulisanost u eksploataciji i trgovini ovih proizvoda je velika opasnost za biodiverzitet i mogućnost potpunog uništenja pojedinih vrsta.Nedostatak znanja u ovoj oblasti su vrlo često i razlog namjerno izazvanih požara jer lokalno stanovništvo ima neka tradicionalna znanja da se požarima pospješuje rast pečurki, pa nerjetko budu namjerno uništeni čitavi šumski kompleksi.
  • Neodrživo korištenje prirodnih resursa u ruralnim predjelima koje ima višestruki negativni uticaj.
  • Nedovoljno poznavanje, od starne OCDa i pojedinih poljoprivrednih proizvođača, dokumenata (njihovih sadržaja) koji se ticu ruralnog razvoja i time je umanjena mogučnost za djelovanje u cilju uticaja za sprovođenje pojedinih aktivnosti koje su već definisane u pojedinim dokumentima kao sto su strategije, IPARD program i sl.
  • Mali broj registrovanih seoskih domaćinstava. Registracija je preduslov za njihovo uključivanje u program subvencija i ostalih programa podrške.
  • Slaba informisanost velikog broja ljudi iz ruralnih područja.
  • Vrlo složene procedure za IPARD program a nije obezbjeđena tehnička podrška za poljoprivredne proizvođače.
  • Investiciono Razvojni Fond nema razvojnu ulogu vec posluje kao klasična banka.
  • Nepostojanje opšte infrastrukture u ruralnim područjima koja je  neophodna da zadrži ljude a posebno mlade i da oni mogu da planiraju svoju budućnost i budućnost svoje djece u tim područjima.
  • Dosta loša/slaba komunikacija između organizacija civilnog društva i poljoprivrednih proizvođača sa institucijama sistema.
  • Nedostatak znanja a i motivisanosti ljudi u ruralnim područjima za diversifikacijom svojih aktivnosti u prvom redu poljoprivrednih proizvođaca koji ne razmatraju mogućnosti za razvoj ruralnog turizma u svojim domaćinstvima.
  • Potrebna je veća promocija domaćih proizvoda tj. organizovanje kampanja koje ce promovisati kupovinu domacih proizvoda. Dosadašnje nijesu dale neke posebne rezultate.
  • Potrebna je veća razmjena znanja sa primjerima dobrih praksi iz okruženja i EU zemalja.
  • Nepostojanje posebnih programa podrške za mlade koji zele da ostanu u ruralnim područjima.
  • Promocija života u ruralnim područjima.
  • Nedovoljno uključena lokalna samouprava.
  • Nedostatak inicijative od strane OCDa.
  • Loša umreženost između OCDa, nemaju mogućnost za stalno finansiranje, članovi ne žele da plaćaju članarinu koja bi bila jedan od izvora finansiranja.
  • OCDi koje se bave ruralnim razvojem nemaju dovoljno razvijene kapacitete posebno u dijelu pisanja i implementacije projekata tako da uglavnom i nemaju priliku da dobiju neke veće projekte gdje bi imali mogućnost za jačim djelovanjem.

Neki od prijedloga za rješavanje gore nabrojenih problema su:

  • Napraviti kampanju koja ce predstaviti prednosti zivota u ruralnom području i razbiti predrasude da je čovjek koji živi u ruralnim predjelima “seljak” sto ima negativnu konotaciju.
  • Poboljšanje socijalnih sadrzaja u ruralnim područjima koji su neophodani da bi se zadržali prvenstveno mladi ljudi na selu.
  • Uspostaviti infrastrukturu za sportske aktivnosti kao sto su: staze za biciklizam, pješačke staze, planinarske staze, sportski tereni, bazeni.
  • Ruralni Parlament treba da da mogućnost za šire zajedničko djelovanje svih zainteresovanih strana u cilju rješavanja raznih problema.
  • Napraviti neki fond za tehničku podršku (angažovanje osobe) nekim od OCDa koje se bave ruralnim razvojem kako bi mogle na pravi način da artikulišu svoje probleme prema pojedinim institucijama, uticu na implementaciju pojedinih aktivnosti a takođe i da povećaju mogućnost za predaju aplikacije nekima od donatorskih organizacija i imaju održivost.
  • Unaprijediti komunikaciju sa institucijama.
  • CSOs moraju biti vise proaktivne kada je u pitanju rješavanje problema.
  • Povećati svijest i znanje ljudi u ruralnim područjima o svim navedenim mogućnostima i problemima.

Kao najveći problem u južim predjelima su istaknuti:

  • Infrastruktura
  • Loša poveznost stanovništva za zajedničke akcije, slaba samoinicijativa.
  • Veoma mali broj OCDa koje se bave ruralnim razvojem
  • Nepoznavanje zakona i propisa, koji su vrlo često i nejasni i teško razumljivi
  • Dokumenta se uglavnom donose bez učešća korisnika
  • Nepostojanje prostornih planova
  • Loša zaštita kulturnih dobara, a i njihova inventura
  • Doseljenici u pojedinim ruralnim predjelima (uglavnom Rusi) nisu uopšte povezani u obliku nekih organizacija civilnog društva i trebalo bi na tome poraditi.

Kao najveci problem sa kojima se susreću stanovnici ruralnih podrucja  južnog dijela Crne Gore istakli su neregulisani pravno imovinski odnosi. Oni smatraju da ovo u mnogome “blokira” razvoj ruralnih područja, jer je vrlo česta pojava da se ne zna nasljednik pojedinog zemljišta ili je više vlasnika koji ne mogu da naprave dogovor i obično da su ti prostori neiskorišteni, a uglavnom prestavljaju ogroman potencijal. To je uglavnom prepreka i za zakup velikih površina sa velikim potencijalom.

Oni predlažu da država mora da uradi više u pravcu vođenja ostavinskih postupaka (da bude po automatizmu) i na vrijeme rješava ove stvari kako se ne bi dešavalo da to stoji i po više desetina godina. Takođe predlažu da se definiše zakonska regulative za pronalaženje nasljednika kako bi se krenulo u što hitnije rješavanje ovih problema i Izradu prostornih planova.

 

Podgorica, 30.03.2018. godine



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljena. Required fields are marked *